"BELA LAĐA"
Ostarjela lađa bijela,
pod orahom sad drijema,
a šta sanja ko bi znao,
da li joj je grada žao?
Da li žali prošle dane,
zlatnim suncem okupane,
svadbe, slavlja i veselja,
kilometre što je prešla?
Znam sigurno da joj fale
djevojčice dvije male,
navikla je da je paze,
kad je čiste da je maze.
Autor: Koviljka Bratić
Нема коментара:
Постави коментар